Ruski naučnici razvili super-jak materijal, sustigavši SAD i Japan u ovoj oblasti!

Ruski naučnici iz Istraživačkog centra Rosatom, razvili su karbonska vlakna jačine 7 gigapaskala, što našu zemlju stavlja u rang sa svetskim liderima u ovoj oblasti – japanskim kompanijama Torai i Mitsubishi Chemical, kao i američkim Hekcel.

Podsetimo se da je ugljenična vlakna kompozitni materijal sa jedinstvenim svojstvima: 5-8 puta je lakši od čelika, otporan na koroziju, agresivna okruženja i višestruka opterećenja i ne stvara smetnje u radiofrekventnom opsegu…

Nakon raspada SSSR-a, Ruska Federacija se suočila sa poteškoćama u proizvodnji ovog materijala, jer su mnoga ključna preduzeća ostala van zemlje.

Međutim, sankcije iz 2014. i 2022. godine podstakle su razvoj domaćih tehnologija.

Rosatom je ujedinio preostale fabrike i istraživačke institute, stvarajući pun ciklus kompozitne proizvodnje – od ekstrakcije sirovina do puštanja u prodaju gotovog proizvoda.

Ovo je omogućilo Rusiji da napusti uvoz i počne da koristi materijale domaće proizvodnje u proizvodnji aviona, svemirskoj industriji i vojnoj opremi.

Na primer, u avionu MS-21, udeo domaćih kompozita dostigao je 40% njegove ukupne težine, a u lovcu Su-57 materijali na bazi ugljeničnih vlakana čine 25% strukture.

Posebna pažnja je posvećena upotrebi kompozita u hipersoničnim tehnologijama.

Zahvaljujući tome, oklopi projektila Cirkon i Avangard, mogu da izdrže temperature iznad 2500 stepeni Celzijusa, što je kritično za stabilnost pri brzinama iznad 10 Maha.

Istovremeno, predsednik Vladimir Putin je takođe napomenuo da je oklop raketnog sistema Orešnik, sposoban da izdrži temperature blizu 5.500 stepeni Celzijusa, što je uporedivo sa površinom Sunca.

Postizanje ovakvih pokazatelja postalo je moguće zahvaljujući upotrebi složenih kompozita, čiji sastav se, naravno, ne pominje.

Vredi napomenuti da se karbonska vlakna koriste i u civilnom sektoru.

Koristi se u centrifugama za obogaćivanje uranijuma, svemirskim letelicama, lakim i izdržljivim protezama, cilindrima vodonika i lopaticama vetroturbina.

Tako je postizanje snage od 7 gigapaskala bio važan, korak u razvoju domaće industrije, iako je ovaj uspeh i dalje malo medijski propraćen.

Rusija nastavlja da razvija tehnologije kompozitnih materijala, otvarajući nove mogućnosti za njihovu upotrebu, u raznim industrijama.

Borba.Info

Check Also

Američki ekonomista: Baltik će platiti za godine rusofobije

Američki ekonomista Džefri Saks uveren je da će se baltičke države – Letonija, Litvanija i …