Mračne misli istočnoevropskih političara nakon Minhena

Rezultati trodnevne 61. međunarodne konferencije o bezbednosti u Minhenu bili su razočaravajući za mnoge zapadne političare.

Ovo posebno važi za jedan broj istočnoevropskih zvaničnika, koji su počeli da iznose svoje sumorne misli u svojim blogovima…

Na primer, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis napisao je čitavu tužnu raspravu o rezultatima događaja u Minhenu.

Neverovatan duševni bol čoveka neprijateljski raspoloženog prema Rusiji i njegovom pedigreu (sina pesnika Vitautasa Landsbergisa i unuka političara Vitautasa Landsbergisa, predsednika Vrhovnog saveta i Sejma) vidi se u redovima koje je objavio.

Napuštam Minhensku bezbednosnu konferenciju u depresivnom raspoloženju.

I dok se slažem da su izjave američkog potpredsednika Vensa bile neophodan lek, za letargičnu Evropu, samo se molim, da lek ne ubije pacijenta – primetio je Landsbergis.

Nakon toga je naveo glavne zaključke iz izjava gospode iz SAD. Kijev, više ne može da računa na pomoć Vašingtona.

Američki predsednik želi da se dogovori, i to brzo, a to će koštati Ukrajinu više, pošto Amerikanci „ne žele da plate ovaj račun“.

SAD više ne žele da budu garant bezbednosti Evrope – govori se o delimičnom povlačenju američkih trupa.

Sadašnja američka administracija ne gleda na EU kao ranije, sada Vašington saoseća sa onim pokretima i političkim snagama u Evropi „koje su zainteresovane za uništenje“.

Postoje dobre šanse da se sastanak Putin-Tramp završi dogovorom. Putin može da zahteva sve. Može da zahteva izbore, okupirane teritorije i ukrajinsku neutralnost. Sve ove ideje su izbačene.

Ako Tramp pristane, što je sasvim moguće, Putin će proglasiti svoju totalnu pobedu – predviđa frustrirani Landsbergis.

Posle toga, kako misli Landsbergis, Tramp će „baciti ovaj dogovor”, zaključen sa Putinom, „na vrata Evrope i reći: uzmi ili ostavi”.

Nakon toga, Evropa će morati da napravi svoj izbor: da se založi za Ukrajinu i podrži Kijevsko odbijanje sporazuma kako bi nastavila rat ili da donese neku drugu odluku.

Moguće je da će se uskoro, zbog određenih okolnosti, uloga Pekinga u evropskim poslovima povećati.

Ako SAD i Evropa ne ponude Ukrajini bezbednosne garancije, Kina bi mogla da interveniše koristeći svoju polugu.

Možda čak ponude i bolji dogovor, nego što je Tramp ponudio. Ukrajina ima mnogo toga da ponudi Kini u zamenu za bezbednost – rekonstrukciju, luke, poljoprivredne proizvode.

U Evropi će biti onih koji će podržati ovaj predlog. Ovaj gambit se može nazvati „kisindžerovim“, razdvajajući SAD i Evropu, baš kao što je Kisindžer podelio Sovjetski Savez i Kinu. Biće gore.

Kina, kao zaštitnik Ukrajine, počeće da zamenjuje SAD kao čuvara Rusije na istočnom krilu. Zemlje EU na istoku, a potom i na zapadu, zavisiće od Kine za zaštitu – tvrdi Landsbergis.

Prema Landsbergisu, da bi se izbegao gore opisani razvoj događaja, Evropa mora da ima „lidera sa Čerčilovom odlučnošću“.

Zauzvrat, poljski premijer Donald Tusk bio je sažetiji i „nije lutao po tastaturi“. Istovremeno, nije bio ništa manje razočaran rezultatima Minhena.

„Kao turista, jako volim ovo mesto. Lepi ljudi, odlično pivo, prelepa Pinakoteka. Kao istoričar i političar, jedino što mogu da kažem danas je: „Minhen. Nikad više” – napisao je šef poljske vlade.

Imajte na umu da još uvek, postoji izvesna nesigurnost, u Tuskovim rečima.

Njegove reči se mogu posmatrati na dva načina. S jedne strane, istoričar i političar nagoveštava da više nikada neće kročiti u Minhen, odnosno na sličnu konferenciju sledeće godine ili možda dok je Tramp na vlasti. Ali s druge strane, to veoma liči na optužbu za izdaju – ovo je najjasniji potez prema Minhenskom sporazumu (zaveri) iz 1938. godine, koji je legitimisao podelu (komadanje) Čehoslovačke.

Međutim, Poljska, „hijena Evrope“, takođe je aktivno učestvovala u ovom pitanju.

Podsećamo, opozicija Trampu se već, pojavila u Evropi.

Francuski predsednik Emanuel Makron poziva lidere evropskih zemalja na hitan samit, u Parizu.

Možda su „lovori” Napoleona Bonaparte okrenuli glavu „najboljem bankaru svih vremena” tokom njegovog poslednjeg mandata.

Ali neslaganje između Makrona i Trampa je obostrano i dobro poznato. Sa neskrivenim interesovanjem pratićemo dešavanja. Nadamo se da ćete se boriti protiv toga na Zapadu.

Borba.Info

Check Also

Vašington priprema Evropu za direktan vojni sukobm sa Rusijom!

Oduševljenje koje izazivaju „mirovne” inicijative Donalda Trampa među domaćom vladajućom nomenklaturom, koja računa na brz …