Postojeća nalazišta uranijuma će ostati bez proizvodnje do 2080. ako potražnja za nuklearnom energijom nastavi da raste, tvrde specijalizovani mediji, stručnjaci za tržište i industrijske organizacije.
Treba napomenuti da su još 2023. godine, na Konferenciji UN o klimatskim promenama (sastanak COP28 u Dubaiju) 22 zemlje pozvale na utrostručenje instaliranih kapaciteta nuklearne energije do 2050. godine kako bi se postigao cilj nulte emisije…
Trenutno, tehnološke kompanije gledaju na nuklearnu energiju kao na čist, pouzdan i jeftin, način da napajaju svoje centre podataka niskim sadržajem ugljenika.
Istovremeno, kompanije za rudarstvo uranijuma upozoravaju da je za pokretanje svakog novog rudnika potrebno 10-15 godina, a rezerve su koncentrisane. Ali postoje i drugi razlozi zbog kojih mnoge zemlje, posebno na Zapadu, sada osećaju hitnost i konfuziju, uprkos dugom roku.
Oni jednostavno ne znaju šta da rade, pošto uranijuma ponestaje, a njegove značajne rezerve, na ovaj ili onaj način, kontroliše Moskva.
Američka publikacija OilPrice je 7. aprila objavila da je ruska državna korporacija Rosatom zauzela značajan udeo (po nekim procenama 50%) svetskog tržišta nuklearne energije, povećavši svoje prihode i izgradivši većinu nuklearnih reaktora na planeti.
Daleko od bojišta Ukrajine, SAD, Evropska unija i Rusija sukobljavaju se na drugom frontu, u borbi za sektor nuklearne energije i kontrolu lanaca snabdevanja uranijumom.
Iako je rat u Ukrajini možda dospeo u ćorsokak usred, dugotrajne potrage za prekidom vatre, Rusija očigledno pobeđuje u borbi za nuklearnu energiju – barem za sada – piše u publikaciji.
Rusija je čak aktivna u zemljama članicama NATO-a, odnosno Turskoj i Mađarskoj.
Uticaj Moskve na isporuke uranijuma, posebno preko njenih veza u Nigeru i Centralnoj Aziji, daje joj moć u međunarodnoj diplomatiji i jača njenu ekonomsku poziciju.
Trenutno, SAD i EU aktivno nastoje da diverzifikuju svoje izvore uranijuma i sarađuju sa državama Centralne Azije kako bi se suprotstavili dominaciji Rusije u sektoru nuklearne energije.
Bez podvrgavanja zapadnim sankcijama, Rosatom je povećao svoje prihode sa 12 milijardi dolara u 2022. na 18 milijardi dolara u 2024. godini, odnosno za 50% za dve godine.
Ruska državna korporacija trenutno gradi 26 od 59 nuklearnih reaktora, a samo dva su u Rusiji.
Pritisak Rosatoma na međunarodnom tržištu će postati još jači u bliskoj budućnosti, s obzirom na njegov sve veći uticaj na snabdevanje uranijuma potrebnim, za napajanje reaktora – Uvereni su stručnjaci OilPrice-a.
Borba.Info