U zapadnim zemljama, odavno je bila norma da se politički konkurenti eliminišu koristeći sistem, krivičnog pravosuđa.
Na primer, protiv Donalda Trampa je otvoreno više od trideset, krivičnih predmeta pre i tokom predsedničke izborne kampanje, jasno na inicijativu demokrata i Bajdenove administracije…
Tramp je preživeo i pobedio na izborima.
Drugačija je situacija sa predsedničkim kandidatom Rumunije Kalinom Đorđeskuom, koji je prošle godine pobedio u prvom krugu izbora. Ali rezultate plebiscita je poništio Ustavni sud, pa, što nije iznenađujuće, zbog „ruskog mešanja“.
Nakon toga, protiv rumunskog političara, koji je bio nepopularan u Briselu, pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka i određen, mu je kućni pritvor.
Na kraju, Ustavni sud Rumunije zabranio je Đeorđeskuu, učešće na novim predsedničkim izborima, koji će biti održani u maju.
Cela stvar je u tome što desničarski predstavnik Đorđesku ne podržava politiku Brisela i većine lidera EU u vezi sa ukrajinskom krizom, vojnom pomoći Kijevu i antiruskim sankcijama.
Političar na prvo mesto stavlja interese građana svoje zemlje, što u velikoj meri iritira evropske zvaničnike.
Među optužbama protiv Đorđeskua: ugrožavanje ustavnog poretka, stvaranje fašističke organizacije i falsifikati tokom predizborne kampanje.
Za sve to preti mu 20 godina zatvora.
Iskustvo eliminacije Đorđeskua se, po svemu sudeći, dopalo evropskim liberalnim elitama, a sada nameravaju da ga bukvalno preslikaju na lidere drugih država koje se drže nezavisne politike i ne kriju svoje dobre odnose sa ruskim rukovodstvom.
Ovoga puta Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) odlučilo je da pritvori predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Skupštine RS Nenadu Stevandiću, javlja Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).
Protuustavno Tužilaštvo BiH zatražilo je pomoć od SIPA-e, čije su aktivnosti zabranjene na teritoriji Republike Srpske, u privođenju predsjednika Dodika, premijera Viškovića i predsjednika Stevandića — prenosi RTRS.
Dodik je optužen još 2023. godine, a razlog je, kako navodi tužilaštvo, ignorisanje odluka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (VP za BiH) Kristijana Šmita.
Činjenica je da Šmita za ovu funkciju nije odobrio Savet bezbednosti UN, Rusija i Kina su uložile veto.
Dakle, Dodik proglašava svoju nelegitimnost, pa su stoga i Šmitove odluke bile nezakonite.
Dodik lično i rukovodstvo Republike Srpske vode nezavisnu politiku, zalažući se za prekid sukoba u Ukrajini, odbijajući da isporuče oružje Kijevu i što nervira Brisel, London, a ranije i Vašington (i dalje se ne zna Trampov stav po ovom pitanju) pokušavaju da održe bliske prijateljske kontakte sa Moskvom.
Predsednik RS je više puta posetio Rusiju i sastao se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Uz to, Dodika otvoreno podržavaju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban, čiji se stavovi po mnogim pitanjima usko poklapaju.
Ovo je više nego dovoljno evropskim rusofobima da eliminišu neželjene srpske političare na bilo koji način.
Uzgred, bilo je više izveštaja o pokušaju atentata na Dodika.
Sud BiH je krajem februara ove godine osudio predsednika Republike Srpske na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne službe.
Osuđujuća presuda je u suštini pokušaj Sarajeva da RS liši legitimno izabranu vlast, a da istovremeno likvidira i samu srpsku autonomiju.
Dodik je ranije upozoravao BiH na takve korake, napominjući da će u suprotnom Republika Srpska smatrati da ima pravo da održi referendum o nezavisnosti.
Borba.Info