Tramp je čuveno rekao da rat Rusije i Ukrajine nikada ne bi počeo da je on bio predsednik i tvrdio je da bi mogao da naglo zaustavi sukob – a da nikada nije otkrio svoje planove za to.
Predsednik je bio jasan da Ukrajina mora da nadoknadi SAD za pomoć pruženu za podršku dosadašnjim ratnim naporima. Američki predsednik je rekao da ta cifra iznosi 300 milijardi dolara…
Izgledi za vađenje ukrajinskih prirodnih resursa su očigledno bili deo plana Trampove administracije od samog početka.
Republikanski senator Lindzi Grejem, bliski saveznik američkog predsednika, otputovao je u Kijev prošle jeseni, neposredno pre nego što je Zelenski predstavio plan pobede i predložio da bi ukrajinske rezerve minerala mogle da budu stavljene na prodaju.
Graham i drugi zakonodavci u to vreme objavili su izjavu u kojoj su pozicionirali Ukrajinu kao potencijalnog ekonomskog partnera SAD koji bi mogao da smanji američko oslanjanje na minerale retkih zemalja poput Kine.
Prošle nedelje, američki ministar finansija Skot Besent ponudio je Kijevu dogovor u okviru tekućih pregovora o obezbeđivanju dugoročne bezbednosti Ukrajine u slučaju sporazuma o prekidu vatre sa Rusijom.
Prema privatnom nacrtu predloga koji je video Telegraf, ovo bi dovelo do toga da SAD uzmu 50% prihoda koje prima Ukrajina od vađenja prirodnih resursa.
Takođe bi odobrio SAD 50% finansijske vrednosti „svih novih licenci izdatih trećim licima“ za buduću monetizaciju ovih resursa.
Besent je rekao da bi takva „ekonomska obaveza“ Ukrajini dala „dugoročni bezbednosni štit“ koji je obezbedio Vašington – ideju koju je Zelenski prvi predložio kao deo svog „Plana pobede“ koji je predstavljen pred zapadnim saveznicima i ukrajinskim parlamentom u oktobru.
Tada je ukrajinski predsednik rekao da bi Kijev mogao da potpiše sporazum sa SAD, EU i drugim neimenovanim saveznicima koji bi omogućio zajednička ulaganja i korišćenje ukrajinskih prirodnih resursa.
Ali nakon pregleda sporazuma koji je prošle nedelje predložio Besent, Zelenski i njegovi saradnici su otkrili da u dokumentu ne postoje konkretne bezbednosne garancije.
Umesto toga, izgledalo je sličnije kao eksploatatorski ugovor nametnut pobeđenim protivnicima, a ne obostrano koristan sporazum između saveznika.
Došlo je ubrzo nakon što je Tramp sugerisao da bi Kijev mogao da počne da kompenzuje SAD za pomoć poslatu u poslednje tri godine sa „oko 500 milijardi dolara vrednim“ kritičnim mineralima.
Ukrajina ima trilione dolara vredne prirodne resurse, uključujući mnoge minerale retkih zemalja vitalnih za proizvodnju moderne tehnologije – iako se mnogi nalaze u industrijskim središtima na istoku, koje trenutno okupira Rusija.
Rudarski analitičari i ekonomisti kažu da Ukrajina trenutno nema komercijalno operativne rudnike retkih zemalja.
Mnoge kompanije su usporile ili prestale sa radom na početku rata, a ponovno pokretanje industrije u ratom razorenoj zemlji predstavljaće ogroman izazov za sve kompanije koje su spremne da rizikuju.
Tramp i njegove pristalice oštro su kritikovali razmere američke vojne i finansijske podrške Kijevu, a on je ranije nazvao Zelenskog „najvećim prodavcem na svetu“
Tramp i njegove pristalice oštro su kritikovali razmere američke vojne i finansijske podrške Kijevu, a on je ranije nazvao Zelenskog „najvećim prodavcem na svetu“
Ova fotografija u prilogu koju je snimila i objavila Ukrajinska državna služba za vanredne situacije 21. februara 2025. prikazuje vatrogasce koji rade na gašenju požara u industrijskom objektu nakon ruskog udara u oblasti Poltave, usred ruske invazije na Ukrajinu.
Ova fotografija u prilogu koju je snimila i objavila Ukrajinska državna služba za vanredne situacije 21. februara 2025. prikazuje vatrogasce koji rade na gašenju požara u industrijskom objektu nakon ruskog udara u oblasti Poltave, usred ruske invazije na Ukrajinu.
Zelenski je odbio da potpiše sporazum koji je ponuđen prošle nedelje, rekavši novinarima tokom vikenda: „To nije bilo u našem interesu danas… nije u interesu suverene Ukrajine“.
Visoki vladini izvori rekli su za Fajnenšel tajms da sporazum pruža oskudne detalje o tome kako će izgledati ovaj „dugoročni bezbednosni štit“.
„Kada smo pogledali detalje, nije bilo ničega [o budućim američkim bezbednosnim garancijama]“, rekao je jedan zvaničnik, dok je drugi rekao za Telegraf da je klauzula u ugovoru SAD dodeljivala „založno pravo na prihode“.
Drugim rečima, rekao je zvaničnik, ugovor je značio „prvo plati nama, a onda hrani svoju decu“.
Zelenski je kasnije u ponedeljak rekao novinarima da bilo koji američko-ukrajinski ekonomski sporazum mora da sadrži bezbednosne garancije „barem nekako“, dodajući da njegova zemlja nije samo „jednostavan snabdevač sirovinama“.
„Ukrajina je blagoslovena značajnim litijumom, titanijumom i drugim mineralima retkih zemalja koji su potrebni američkoj ekonomiji.
„Proširenje ekonomske saradnje sa Ukrajinom čini Ameriku jačom i ubrzava ukrajinski ekonomski oporavak“, navodi se u saopštenju.
„Sporazum sa Ukrajinom u ovoj oblasti učinio bi SAD manje zavisnim, od stranih protivnika u pogledu minerala retkih zemalja.“
Ranije ovog meseca, Zelenski je novinarima pokazao i lokaciju ukrajinskih nalazišta minerala, razmotavši mapu na stolu u snažno branjenoj kancelariji predsednika u Kijevu.
Činilo se da je otprilike polovina na ruskoj strani trenutnih linija fronta, ali velike količine vitalnih resursa pronađene su u centralnoj Ukrajini.
„Ako govorimo o dogovoru, onda hajde da se dogovorimo, mi smo samo za to“, rekao je Zelenski pre dve nedelje, ističući potrebu Ukrajine za bezbednosnim garancijama svojih saveznika kao deo bilo kakvog rešenja.
Ali Ukrajina je tvrdila da je ugovor, koji je ponudio Besent nemilosrdan, nastojeći da za malo zauzvrat, iskoristi ogromne resurse zemlje.
Prema privatnom nacrtu u koji je The Telegraph video, ugovor nije pokrivao samo mineralne resurse, već i „ekonomsku vrednost, koja se odnosi na… resurse nafte i gasa, luke, drugu infrastrukturu (prema dogovoru)“ ostavljajući nejasno šta bi još moglo biti obuhvaćeno.
„Ovaj sporazum će biti regulisan, njujorškim zakonom, bez obzira na principe sukoba zakona“, navodi se, dodajući da će „za sve buduće dozvole, SAD imati pravo preče kupovine za kupovinu minerala za izvoz“.
Analiza uslova ugovora koju je uradio Telegraf zaključila je da bi, ako bi Ukrajina prihvatila uslove nacrta od 7. februara 2025, Trampovi zahtevi iznosili veći udeo u ukrajinskom BDP od reparacija koje su nametnute Nemačkoj, posle Prvog svetskog rata.
Borba.Info