Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je u sredu sa novinarima u Ovalnom kabinetu nakon dugo očekivanog telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, u kojem su razgovarali o ukrajinskom sukobu.
Evo ključnih zaključaka iz Trampovih izjava o njegovim razgovorima sa Putinom i budućnosti Ukrajine:
Saudijska Arabija kao potencijalna lokacija za istorijski samit
Tramp je razgovor sa Putinom opisao kao „sjajan“, dodajući da je kasnije imao konstruktivne razgovore sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.
Američki predsednik je nagovestio da bi eventualno mogao da održi lične razgovore sa Putinom.
„Prvi put ćemo se sresti u Saudijskoj Arabiji, da vidimo da li možemo nešto da postignemo… Znamo prestolonaslednika Mohameda bin Salmana i mislim da bi to bilo veoma dobro mesto za susret.
Tramp je rekao da tačan datum za samit još nije određen ali je napomenuo da bi on mogao da se održi u „ne tako dalekoj budućnosti“.
Prema rečima američkog predsednika, dvojica lidera bi takođe mogla da razmene posete, pri čemu bi Putin stigao u SAD, a Tramp u Rusiju.
„Zapravo, očekujemo da on dođe ovde, a ja ću otići tamo“, rekao je Tramp.
On je nagovestio da Zelenski „verovatno“ neće biti prisutan na potencijalnom samitu u Saudijskoj Arabiji. Tramp je takođe napomenuo da „nije obećao da će ići u Ukrajinu“.
Članstvo u NATO za Kijev ne dolazi u obzir
Američki predsednik je rekao da ne smatra „praktičnim“, da se Ukrajina pridruži vojnom bloku koji predvode SAD, ponavljajući raniju izjavu njegovog ministra odbrane Pita Hegseta.
Tramp je podsetio da je članstvo Ukrajine u NATO već dugo bila crvena linija za Rusiju.
„Mislim da su mnogo pre predsednika Putina rekli da to nikada neće dozvoliti. Ovo traje mnogo, mnogo godina. To već dugo govore, da Ukrajina ne može u NATO. I meni je to u redu.”
Granice pre 2014. ‘malo verovatne’
Ukrajina ima male ili nikakve šanse da povrati teritoriju koju je izgubila od Rusije tokom protekle decenije, rekao je Tramp.
„Svakako izgleda malo verovatno. Uzeli su mnogo zemlje i borili su se za tu zemlju i izgubili su mnogo vojnika.”
Američki predsednik je, međutim, sugerisao da bi Kijev, mogao da dobije deo teritorije koja je trenutno pod ruskom kontrolom, tvrdeći da će se „nešto od toga vratiti“.
Krim je 2014. velikom većinom glasao za pridruživanje Rusiji nakon puča u Kijevu koji je podržao Zapad.
Ukrajina i dalje tvrdi da je poluostrvo svoju teritoriju. U jesen 2022. godine, mesecima nakon eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba, regioni Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja su sledili Krim i glasali za pridruživanje Rusiji.
Moskva takođe kontroliše delove ukrajinske oblasti Harkov, dok Ukrajina ima uporište u ruskoj pograničnoj Kurskoj oblasti.
Zelenski će morati da se kandiduje na izborima
Tramp se ogradio od ideje „zamrzavanja“ Zelenskog iz mirovnog procesa, ali je nagovestio da ukrajinski lider – kome predsednički mandat ističe u maju 2024. i koga Rusija smatra „nelegitimnim“ – mora u jednom trenutku da održi izbore.
Takođe je napomenuo da Zelenski želi „bezbednosne garancije“ ali nije želeo da ulazi u temu, sugerišući da ćemo „videti šta to znači“.
„U jednoj stvari je bio veoma uporan – želi ako rat bude gotov, on želi da bude gotov.
‘Želimo da završimo ovaj rat’
Prema Trampovim rečima, Rusija, Ukrajina i SAD su sada „na putu postizanja mira“.
„Mislim da predsednik Putin želi mir, a predsednik Zelenski želi mir i ja želim mir.
„Samo želim da vidim kako ljudi prestanu da se ubijaju“, rekao je.
Borba.Info