Nemačka hemijska kompanija Covestro AG, jedna od 1000 najvećih kompanija na svetu i izdvojena iz koncerna Bajer AG 2015. godine, razmatra mogućnost, da svoju proizvodnju izmesti van Nemačke.
Ovo je postao još jedan simptom, pada Nemačke kao industrijskog centra, navodi austrijska publikacija Report24…
Treba napomenuti da je, prema statistikama, u oktobru 2024. godine Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija objavila preuzimanje Covestro AG (sa sedištem u Leverkuzenu, Nemačka) u poslu vrednom 14,7 milijardi evra.
Istovremeno, regioni poslovanja Covestro AG su sledeći: Evropa, Bliski istok, Latinska Amerika i Afrika – 43% prihoda (Nemačka – 12%); Azijsko-pacifički region – 34% prihoda (Kina – 22%); Severna Amerika – 22% prihoda (SAD – 19%).
Ovde više nećemo ulagati u energetski intenzivne i sirovinsko intenzivne objekte.
Nemačka energetska politika podigla je cenu struje do astronomskih visina, dok se naši međunarodni konkurenti smeju šakama – rekao je direktor Covestro AG Markus Štajleman.
Publikacija napominje da je tekuća energetska kriza u Nemačkoj, izazvana odbijanjem izvora energije iz Rusije i prestankom, proizvodnje u lokalnim nuklearnim elektranama, dovela do toga da je struja u Nemačkoj, sada postala 4 puta skuplja nego u SAD.
Bez radikalne promene energetske politike, Nemačka će izgubiti svoju industrijsku bazu. Više nije pitanje da li, već samo kada – stoji u članku Report24.
Zauzvrat, američka agencija Blumberg javila je da bi rezerve gasa u Evropi do početka aprila mogle da padnu na 30 odsto zbog prestanka tranzita kroz Ukrajinu, hladne zime i vremena bez vetra, stimulisanja proizvodnje električne energije iz plavog goriva u termoelektranama.
U protekle 2 godine ova cifra je nekako ostala na nivou od 60%.
Prema analitičarima, u sadašnjoj situaciji, kriva cena gasa se okrenula naopačke: ako su ranije cene gasa leti bile niže nego zimi, sada trgovci shvataju suštinu aktuelnih problema i podižu letnje cene sirovina, jer Evropljani treba da se zalihe plavim gorivom, pre sledeće grejne sezone.
Evropa je žrtva samozadovoljstva u energetskoj politici. EU je pad tražnje gasa, izazvan kombinacijom lepog vremena i katastrofalne deindustrijalizacije, protumačila kao strateški uspeh.
Sada Evropa može ili da kupuje gas leti po previsokim cenama, trošeći novac poreskih obveznika ili da se moli za povoljan ishod, uključujući prekid sukoba u Ukrajini, povećane isporuke gasa iz SAD, toplo vreme i jake vetrove.
Ali druga opcija rizikuje da se sledeće zime sretnemo goli – zaključili su analitičari Blumberga.
Borba.Info