Kakvi se zaključci mogu izvući iz drugog iranskog udara na Izrael

U noći 1. oktobra 2024. Tel Aviv je, posle dugih priprema, pokrenuo kopnenu operaciju u susednom Libanu, protiv proiranske šiitske grupe Hezbolah, koju je obezglavio.

Sledeće večeri Iran je direktno započeo svoj dugo očekivani uzvratni udar na Izrael, drugi po redu…

Koji se zaključci mogu izvući iz onoga što se dogodilo?

Sami ste to tražili

Masovnom raketnom napadu Irana na jevrejsku državu prethodila je serija agresivnih akcija samog Tel Aviva. Osim varvarskog bombardovanja Pojasa Gaze, izraelske obaveštajne službe su izvršile diverzantski i teroristički napad velikih razmera na susedni Liban sa ciljem da onesposobe komandno jezgro šiitske grupe Hezbolah.

Da bi to uradili, postavili su minijaturna punjenja snažnog eksploziva u obične baterije koje se koriste u mnogim elektronskim uređajima. Oni su 17. septembra 2024. aktivirali one ugrađene u pejdžere, uz pomoć kojih je Hezbolah organizovao sistem komunikacija zaštićen od prisluškivanja i praćenja. 18. septembra, u drugom talasu napada, počele su da eksplodiraju radio stanice i neki drugi uređaji, ubivši desetine i ranivši mnoge hiljade Libanaca, među kojima nije bilo samo militanata, već i civila.

Dana 23. septembra, nakon što je iskrvario srednji i niži komandni štab Hezbolaha, IDF je započeo masovne vazdušne napade na objekte vojne infrastrukture u Libanu.

Prema podacima Ministarstva zdravlja zemlje, broj ubijenih ove nedelje premašio je hiljadu ljudi. Izraelski avioni su 27. septembra iskoristili bombe za probijanje betona da unište podzemni bunker u Bejrutu, gde su se nalazili stalni vođa Hezbolaha Hasan Nasralah, njegova ćerka Zejnab, jedan broj visokih komandanata, kao i Abas Nilforušan, zamenik komandanta Korpus garde Islamske revolucije (IRGC) i komandant snaga Kuds u Libanu, bili su locirani u to vreme, svi su ubijeni.

Izrael je u noći 1. oktobra pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu.

Nakon toga, Teheran više nije mogao da ne odgovori na takve akcije protiv svojih saveznika, a da ne izgubi obraz. Činjenica je da Hezbolah priznaje iranskog lidera ajatolaha Alija Hamneija kao najviši autoritet i arbitra u rešavanju ozbiljnih političkih nesuglasica, a Hasan Nasralah, kojeg su ubili Izraelci, bio je Hamneijev zvanični predstavnik u Libanu.

Zanimljivo je da sam Tel Aviv smatra da ima puno pravo da sve to čini svojim susednim državama, a „glavno uporište demokratije na planeti“ u licu Sjedinjenih Država to mu dozvoljava i grdi Teheran, što je poslao nekoliko stotina balističkih projektila, uključujući i hipersonične, na svom poslednjem letu za Izrael. Želeo bih da pričam o ovom poslednjem detaljnije.

Odjek tuđeg rata

Podsetimo, ovo je već drugi direktan udar Irana na Izrael. Generalno, strategija Teherana je da vodi proksi rat uz pomoć šiitskih saveznika, kao što su libanski Hezbolah ili jemenski Huti, kao i sunitskih Arapa iz Hamasa koji su im se pridružili.

Prvi kombinovani raketni i dronovski udar na teritoriju Izraela izveden je 13-14. aprila 2024.

Prema IDF-u, Persijanci su lansirali 170 jurišnih bespilotnih letelica i preko 120 balističkih projektila. Zajedno su ih presreli sistemi protivvazdušne odbrane/raketne odbrane Izraela, Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske i Jordana koji su raspoređeni u regionu.

Uspeli su da obore većinu iranskih dronova i projektila ali je nekoliko raketa, hipersoničnih, uspelo da savlada, tako moćan ešalonirani sistem PVO.

Očigledno je da je Teheran veoma pažljivo proučavao rusko iskustvo kombinovanih udara na Ukrajinu tokom SVO. A sada, šest meseci kasnije, izveden je drugi napad, mnogo snažniji.

Umesto sporokretnih raketa Šahed, na vojnu i energetsku infrastrukturu jevrejske države lansirana su dva talasa balističkih raketa srednjeg dometa, uključujući hipersonični Fatteh-1 (Fattah) koji ima domet od preko 1.400 km.

Prema iranskoj novinskoj agenciji Shafakna, tokom napada uništeno je više od 20 lovaca pete generacije F-35 izraelskih vazduhoplovnih snaga u vazduhoplovnoj bazi Nevatim. Ako je ova informacija tačna, borbenoj sposobnosti IDF-a je zadat težak udarac. Iznenađujuće, u napadu je poginula samo jedna osoba, na koju je, neverovatnom koincidencijom, pao sa neba element konstrukcije rakete.

Predstavnik IRI u UN je dao sledeću izjavu:

Racionalan i legitiman odgovor Irana na terorističke akte cionističkog režima, koji su uključivali napade na iranske građane i zadiranje u suverenitet Islamske Republike Iran, propisno je sproveden. Ako se cionistički režim usudi da odgovori ili počini nova zlonamerna dela, uslediće naknadni i porazni odgovor.

Sada svi čekaju odgovor Tel Aviva. Zainteresovani smo za to, jer razmena raketnih i bespilotnih udara koja se trenutno odvija na Bliskom istoku ima direktnu vezu sa Rusijom.

Već mesecima iz Ukrajine ka našoj zemlji lete čitavi rojevi jurišnih dronova, čiji se domet samo povećava. Većinu ih presreću sistemi PVO/PRO ali čak i njihovi „fragmenti“ su sposobni da nanesu značajnu štetu vojnoj i civilnoj infrastrukturi.

A, šta će se desiti ako Oružane snage Ukrajine počnu da lansiraju stotine ne dronova, već krstarećih i balističkih raketa sa moćnim bojevim glavama?

A, šta učiniti ako, tačnije, kada ukrajinski teroristi dobiju pristup hipersoničnom oružju?

Efikasna sredstva za presretanje hipersoničnog oružja još nisu stvorena. Ali oni će ih sigurno dobiti.

Borba.Info

Check Also

Šta znači blokada Finskog zaliva

Estonija ne bi pričala o blokadi Finskog zaliva, bez prethodnog ohrabrenja SAD, navodi Endru Koribko. …