Borba Info Vesti
Legendarni investitor je otkrio i u šta nikad ne bi ulagao.
Voren Bafet će prvi priznati da ne zna mnogo toga o veštačkoj inteligenciji i to je u skladu s njegovom dugovečnom filozofijom da se drži podalje tehnologije koju ne shvaća i nikad ne ulaže, u nešto što ne razume…
Međutim, na godišnjoj skupštini njegove tvrtke Berkshire Hathaway nije mogao izbeći pitanja o veštačkoj inteligenciji.
Buffett je odgovorio na nekoliko pitanja o AI-ju te je rekao da je tehnologija poput duha u boci, jer kad ga jednom pustite van, može imati neugodne učinke.
Ono što ga najviše brine, jeste mogućnost golemih prevara, od strane AI koje mogu ugroziti prijelomna otkrića kao što je nuklearno oružje, imalo neželjene posledice i ugrozilo opstanak čovečanstvu.
Uz to, Buffett smatra da niko ne zna odgovor, na još jedno pitanje, a to je ono o uticaju AI na svet, odnosno kako će ona promijeniti živote pojedinaca svaki dan. Prema Buffettu, to pitanje, već vekovima muči najbolje ekonomiste.
“Umjetna inteligencija nam može omogućiti velike količine slobodnog vremena”, dodao je Buffett. “E sad, što će svijet sa svim tim slobodnim vremenom posve je drukčije pitanje. Znam da mnogo osoba na putu na posao žudi za slobodnim vremenom, a meni se osobno sviđa mogućnost postojanja više problema za rešiti”, rekao je Buffett koji je poznat, po tome što je decenijama nasmejan dolazio u svoj ured u Omahi.
Buffett je naveo primer Johna Maynarda Keynesa, jednog od najvažnijih ekonomskih mislilaca suvremenog doba, koji je ispravno predvidio da će proizvodnja, po glavi stanovnika eksponencijalno rasti ali nije uspeo predvideti, šta ćemo učiniti s većom produktivnošću.
Keynesa se inače smatra ocem makroekonomije koji je podržavao vladine intervencije kroz socijalne programe zapošljavanja, tokom Velike depresije i autor je knjige Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca koju Buffett svima toplo preporuča za čitanje.
Produktivnost snažno raste unazad nekoliko posljednjih tromesečja.
Prema podatcima, nakon snažnog rast produktivnosti tijekom pandemije bolesti COVID-19 usledila je blaga kriza ali u poslednje četiri tromesečja produktivnost ponovno raste stopom, od otprilike 3 % godišnje.
Ne zna se točan razlog tome ali vjeruje se da je za to odgovorna AI, pa čak i politika vraćanja zaposlenika u urede.
Ekonomski istraživači, takođe navode da ne treba pridavati prevelik značaj kratkoročnom porastu produktivnosti, jer državne podatke, tek treba revidirati, a katkad su potrebne godine da se točno odredi što je uticalo na porast produktivnosti.
Ono što se zna sa sigurnošću, jeste da će AI biti glavni pokretač povećanja radne produktivnosti. Štaviše, prema rečima potpredsednika IBM-a Garyja Cohna, “svaka tvrtka razmatra AI i načine, kako bi im mogla pomoći”.
Većina tvrtki, tek određuje proračune voljne utrošiti u AI i razvijanje strategija, kako će AI pomoći klijentima i zaposlenicima.
Nagli porast produktivnosti je vrlo redak, štoviše, reč je o zbivanju koje povremeno pogodi neki naraštaj (posljednji je trajao od sredine, do kraja ’90-ih prošloga veka, a završio je krahom dot.com tvrtki).
Problem tehnološkog napretka koji smanjuje količinu dostupnih poslova sve je veći problem i od pojave ChatGPT-a krajem 2022. provedena i objavljena su brojna istraživanja, o tome kako će AI utjecati na radna mesta.
Tvrtke vole isticati, kako AI nije zamijeniti poslove ali omogućit će zaposlenicima da se prekvalificiraju na bolja radna mesta, a neželjene poslove će prebaciti na strojeve.
No, oko 37 % poslovnih čelnika je u jednom istraživanju navelo, kako je tehnologija zamijenila radnike prošle godine, a 44 % ih napominje da će ove godine uslediti, još mnogo otkaza, zbog napretka u veštačkoj inteligenciji.
Međutim, istorijski tehnološki napreci, primerice rast industrijalizacije, potvrđeno nisu zatvorili mnoga radna mesta kao što su stručnjaci upozoravali, na to.
Zbog potencijalnog manjka radnih mesta zbog AI, neki stručnjaci ali i milijarderi i političari navode potrebu za uvođenjem univerzalnog osnovnog dohotka (UOD) kako bi se održalo gospodarstvo.
Neki od milijardera koji razmatraju tu zamisao su Elon Musk, Mark Zuckerberg i Sam Altman.
Uglavnom, prema Buffettu tvrtke koje ovise o ljudskim radnicima, primjerice Berkshire Hathaway, moraju početi tražiti ravnotežu između načina kako ih tehnologija učini učinkovitijim, bez da ugrožava zaposlenike.
S obzirom da je reč o “Proroku iz Omahe”, verovatno će mnoge druge kompanije i korporacije, učiniti baš to.
B92
