Borba Info Vesti
Nismo toliko bogati da možemo i smemo da rasipamo ono što je vlasništvo države, jedinica lokalnih samouprava, građana i da zemljiste poklanjamo, odnosno dajemo bez naknade, kaže za portal N1 bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović, za čijeg je mandata u Ministarstvu građevine usvojen zakon koji reguliše konverziju zemljišta, ali uz naknadu, koju sadašnje ministarstvo – ukida.
A prema podacima iz te 2015. godine, reč je o građevinskom zemljištu površine oko 5.310,42 hektara, u vrednosti od 1,43 milijardi evra, dok Savet za borbu protiv korupcije navodi da je reč o potencijalnom gubitku od čak nekoliko desetina milijardi evra.
Ako se uvede besplatna konverzija, kako to predlaže ministarstvo Gorana Vesića, a potom privatizuje Beogradski sajam, budući vlasnik bi, kako je ukazao Savet za borbu protiv korupcije – bez ijednog uloženog dinara postao vlasnik i 11 hektara gradskog građevinskog zemljišta na kojem se nalazi Beogradski sajam, a čija bi vrednost bila više desetina puta veća od vrednosti kupljenog kapitala privatizovanog subjekta.
Na ovom primeru Savet je objasnio važnost da se konverzija vlasništva nad zemljištem sprovodi – uz naknadu, ukazavši da je besplatna konverzija protivustavna i protiv javnog interesa.
Savet je, naime, tražio od Vlade da poništi sporne izmene predloženog Zakona o planiranju i izgradnji, a nekadašnja ministarka građevine, Zorana Mihajlović, koja je 2015. godine u Skupštini obrazlagala i branila Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu za portal N1 kaže da ukidanje naknade za konverziju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu direktno znači osiromašenje budžeta – kako opština i gradova, tako i države.
„Svi oni koji su u privatizacijama, iz stečaja ili iz izvršnog postupka postajali vlasnici kapitala tih preduzeća, nisu postajali i vlasnici zemljišta.
Upravo da bi se otkočio zastoj u investicionim ulaganjima, omogućili smo tadašnjim zakonom konverziju državnog zemljišta u privatno ali uz naknadu.
Visinu naknade je određivao loklani organ za imovinu po pribavljenom dokumentu lokalne poreske administracije“, kaže Mihajlović za portal N1.
Tadašnjim zakonom određena je, dodaje, mogućnost i prava svojine uz nakanadu, i prava zakupa uz naknadu.
„Koliko god sporo išla konverzija uz naknadu, nismo toliko bogati da možemo i smemo da rasipamo ono što je vlasništvo države, jedinica lokalnih samouprava, građana i da zemljiste poklanjamo, odnosno dajemo bez naknade.
Neophodno je pospešiti naknadu uz konverziju, jer svaki prihod – i najmanji – prihod je jedinica lokalnih samouprava i države, i značajan je“, ističe nekadašnja ministarka.
Koliko zemljišta čeka na konverziju
Savet za borbu protiv korupcije ukazao je da ovo nije prvi put da se od donošenja Zakona o planiranju i izgradnji 2009. godine do danas pokušava od strane zakonodavca, odnosno države, suprotno javnom interesu, predlaganje zakonskih rešenja prema kojima bi se određenim privilegovanim kategorijama lica omogućilo sticanje svojine na građevinskom zemljištu bez naknade, odnosno besplatno.
U svom Mišljenju Savet je ukazao da je predlog zakona kojim se ukida naknada za konverziju zemljišta protivna javnom interesu i Ustavu Republike Srbije i pozvao Vladu Srbije da odluku o izmeni ovog propisa – poništi.
Ukoliko se odluka o ukidanju konverzije ne stavi van snage, Savet upozorava da će sva pravna lica koja bez naknade po osnovu tako izmenjenog zakona steknu pravo svojine na građevinskom zemljištu, u svakom slučaju biti u obavezi da plate naknadu, tj. nadoknade taj iznos.
Kada je 2015. godine obrazlagano uvođenje konverzije vlasništva nad zemljištem uz naknadu, u obrazloženju Ministarstva građevine, na čijem čelu je bila Zorana Mihajlović, navedena je i struktura zemljišta.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je tokom prvog kvartala 2015. godine, kako se navodi, sprovelo internu anketu sa opštinama i gradovima Republike Srbije, kako bi dobilo osnovne podatke o površini građevinskog zemljišta, koje je predmet uređivanja Zakona o konverziji.
Pošto ne postoji zakonska obaveza centralizovanog praćenja ovih podataka, stručna služba ministarstva je dobila podatke od 137 opština i gradova, od postojećih 167, navedno je u obrazloženju Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu iz 2015.
„Prema navedenoj anketi, ukupna površina građevinskog zemljišta na kome su kao nosioci prava korišćenja upisana lica koja su to pravo stekla u postupku privatizacije i stečaja, procenjuje se na oko 5.310,42 hektara, u vrednosti od 1.429.042.892 evra, preračunato po prosečnim tržišnim vrednostima građevinskog zemljišta“, navodi se u obrazloženju zakona.
Ova brojka je, kako se ističe, u odnosu na 661.015 hektara koliko iznosi ukupna veličina celokupne površine građevinskog zemljišta u Republici Srbije relativno mala.
„Ali, treba uzeti u obzir da sadrži veoma kvalitetno zemljište u velikim gradovima, kao i da obeležava istorijat nastanka ovog dela građevinskog zemljišta, koji izaziva i danas veliki društveni, grupni i pojedinačni interes“, navodi se u obrazloženju zakona uz napomenu da su navedene vrednosti procena, ne precizno utvrđeni podaci.
Ovaj predlog ne predviđa dopunska davanja sredstava iz budžeta, već se radi o pojmu državne pomoći kao ,,umanjeno ostvarenje potencijalnog javnog prihoda“.
Naime, u tabeli se prikazuje podela neizgrađenog građevinskog zemljišta po grupama razvijenosti, kojom se simulira procenat od 20 odsto do 50 odsto umanjenja na tržišnu vrednost neizgrađenog građevinskog zemljišta, zavisno od klasifikacije razvijenosti jedinice lokalne samouprave na kojoj se to zemljište nalazi.
U slučaju ovakvog proračuna obračunsko smanjenje vrednosti javne svojine po ovom osnovu iznosilo bi oko 165 miliona evra, navodi se obrazloženju Zakona o konverziji usvojenog 2015. godine.
Savet za borbu protiv korupcije, međutim, u Mišljenju na ukidanje naknade za konverziju zemljišta kroz izmene Zakona o planiranju i izgradnji, navodi da je reč o potencijalnom gubitku od nekoliko desetina milijardi evra.
„Ne postoji takva građevinska industrija, niti njen trend rasta, kojim Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture predloženom odredbom Nacrta zakona, može opravdati ukidanje naknade za konverziju, niti takav javni interes kojim bi se mogao opravdati i nadomestiti gubitak od više desetina milijadi evra za 5.000 lokacija, odnosno 15 miliona kvadrata građevinskog zemljišta u kasi budžeta Republike Srbije, koje bi bilo poklonjeno privilegovanim kategorijama lica, ukoliko bi se ukinula naknada za konverziju za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu“, ukazao je Savet.
Ministar objasnio
Savet za borbu protiv korupcije ističe da je, za razliku od šturog, odnosno gotovo nikakvog obrazloženja razloga za ukidanje Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu za određene kategorije lica, pojašnjenje za poklanjanje građevinskog zemljišta navedenim kategorijama, dao ministar građevinarstva Goran Vesić u toku javne rasprave o predloženom Nacrtu zakona – na sastanku sa predstavnicima Saveta stranih investitora (FIC).
Sastanak je održan 20. februara ove godine, a ministar je tom prilikom, između ostalog, naveo da će „predložene izmene zakona doprineti bržem izdavanju građevinskih dozvola“, kao i da se „predloženim izmenama stavlja van snage Zakon o konverziji“.
„Istovremeno je istaknuto da će ukidanjem naplate konverzije za pretvaranje državnog građevinskog zemljišta u privatno vlasništvo biti omogućeno da se izgradi 15 miliona novih kvadrata, odnosno da će izmenama biti uveden red i da će se omogućiti da se radi brže i podstaći stambena gradnja, s obzirom da postoji želja da se više gradi“, navodi Savet u objavljenom Mišljenju.
N1
“Vanity Fair”: Satanovski primetio tri čudna detalja na krunisanju Karla III!https://t.co/YAhF9FrfqY
— Borbainfo (@Borbainfo1) May 9, 2023
